Uvod u mehanička ispitivanja mineralnih veziva
Mehanička čvrstoća predstavlja najznačajnije svojstvo očvrslih mineralnih veziva (cementa i kreča) sa aspekta konstruktivnog građevinarstva. Ispitivanja se sprovode na standardizovanim uzorcima maltera kako bi se obezbedila uporedivost rezultata i usklađenost sa tehničkim propisima. Dok je kod cementa fokus na hidrauličnim svojstvima i brzom razvoju čvrstoće u vlažnim uslovima, kod kreča je ključan proces karbonatizacije u prisustvu vazduha.
1. Izrada standardnog cementnog maltera (EN 196-1)
Da bi se odredila klasa cementa, neophodno je ispitati njegovu čvrstoću na uzorcima maltera čiji je sastav strogo definisan evropskim standardom EN 196-1.
1.1. Sastav mešavine
Standardni cementni malter se spravlja u masenom odnosu 1:3 (cement : pesak) uz precizno definisan vodocementni faktor:
- Cement:
- Standardni pesak: (kvarcni pesak specifičnog granulometrijskog sastava)
- Voda: (destilovana ili pijaća voda)
- Vodocementni faktor (): fiksno
1.2. Tehnologija izrade i ugradnje
- Mešanje: Vrši se u laboratorijskoj mešalici sa planetarnim kretanjem lopatice. Prvo se u posudu sipa voda, zatim cement, meša se malom brzinom, dodaje pesak, a zatim se vrši intenzivno mešanje većom brzinom.
- Uzorci: Koriste se čelični trodelni kalupi za izradu prizmi dimenzija .
- Ugradnja: Kalupi se pune u dva sloja. Svaki sloj se kompaktira na vibracionom stolu. Ukupno vreme vibriranja iznosi (obično po sloju).
- Negovanje:
- Prvih uzorci ostaju u kalupima u vlažnoj komori (relativna vlažnost , temperatura ).
- Nakon vađenja iz kalupa (demontiranja), uzorci se potapaju u vodu na temperaturi gde ostaju do trenutka ispitivanja (standardno na 2, 7 i 28 dana).
2. Čvrstoća pri savijanju u tri tačke
Ispitivanje čvrstoće pri savijanju vrši se na celim prizmama neposredno nakon vađenja iz vode.
2.1. Postupak ispitivanja
Prizma se postavlja na dva oslonca čiji je razmak standardizovan. Opterećenje se nanosi vertikalno na sredini raspona preko prenosnog valjka brzinom od do loma.
2.2. Proračun čvrstoće
Čvrstoća pri savijanju izračunava se prema formuli:
U slučaju standardne kvadratne prizme gde je , formula se pojednostavljuje:
Gde je:
- – čvrstoća pri savijanju [ ili ]
- – granična sila loma []
- – razmak između oslonaca (standardno ) []
- – stranica poprečnog preseka () []
Obrada rezultata: Rezultat je aritmetička sredina tri merenja (tri prizme).
3. Čvrstoća pri pritisku na polovinama prizmi
Nakon ispitivanja savijanja, dobijene polovine prizmi se koriste za određivanje pritisne čvrstoće.
3.1. Postupak ispitivanja
Polovina prizme se postavlja između dve čelične ploče dimenzija . Sila se nanosi kontinuirano brzinom od do loma. Veoma je važno da se bočne strane prizme (koje su bile u kontaktu sa zidovima kalupa) postave kao pritisne površine radi bolje ravnosti.
3.2. Proračun čvrstoće
Pritisna čvrstoća se računa kao:
Gde je:
- – pritisna čvrstoća []
- – granična sila loma []
- – površina pritisne ploče () []
3.3. Statistička obrada rezultata
Kao konačna vrednost uzima se aritmetička sredina šest rezultata (sa tri prizme).
- Ako jedan od šest rezultata odstupa više od od srednje vrednosti, on se odbacuje i računa se prosek preostalih pet.
- Ako više od dva rezultata odstupaju preko , celokupno ispitivanje se mora ponoviti.
4. Ispitivanje hidratisanog kreča (JUS B.C1.020)
Ispitivanje kreča se razlikuje od cementa zbog njegove manje specifične mase i drugačijeg mehanizma očvršćavanja.
4.1. Sastav i izrada uzoraka
Prema standardu JUS B.C1.020, mešavina se sastoji od:
- 400 g hidratisanog kreča
- 1200 g standardnog peska
- 240 g vode (što predstavlja dodatnih vode u odnosu na ukupnu suvu masu mešavine)
Ugradnja: Kalupi se pune u tri sloja. Svaki sloj se sabija ručnim nabijačem (padom sa visine od ) sve dok se na površini ne pojavi tanak sloj vode (“znojenje”).
5. Proces karbonatizacije i specifični uslovi negovanja
Ključna razlika između cementa i kreča leži u hemijskom procesu očvršćavanja i uslovima okoline koji su za to potrebni.
5.1. Hemizam karbonatizacije
Kreč je vazdušno vezivo. Njegovo očvršćavanje (karbonatizacija) nastaje reakcijom kalcijum-hidroksida sa ugljen-dioksidom iz vazduha:
Ovaj proces je spor i zahteva isparavanje vode kako bi mogao da prodre u unutrašnjost materijala.
5.2. Uslovi negovanja
Za razliku od cementa koji zahteva vlažnost ili potapanje u vodu, uzorci kreča se neguju u sledećim uslovima:
- Temperatura:
- Relativna vlažnost vazduha:
| Karakteristika | Cement (EN 196-1) | Kreč (JUS B.C1.020) |
|---|---|---|
| Sredina negovanja | Voda / Vlažna komora | Suv vazduh |
| Izvor čvrstoće | Hidratacija minerala klinkera | Karbonatizacija (reakcija sa ) |
| Vlažnost sredine | ||
| Ugradnja | Vibracioni sto | Ručno nabijanje |
5.3. Praktična napomena
Ako bi se krečni malter čuvao u vodi (kao cement), on nikada ne bi očvrsnuo jer voda sprečava pristup . Nasuprot tome, ako bi se cementni malter čuvao na previše suvom vazduhu, došlo bi do “pregorevanja” cementa usled nedostatka vode za hidrataciju, što rezultira niskim čvrstoćama i pukotinama.