Tehnologija građenja specifičnih objekata

3. godina Organizacija i tehnologija gradenja Tema 04 3 min čitanja

Tehnologija građenja specifičnih objekata

Ovaj nastavni materijal obrađuje specifične tehnologije građenja u mostogradnji i hidrotehnici, uz pregled mehanizacije neophodne za vertikalni i horizontalni transport.


1. Mostogradnja: Klasifikacija i osnovni elementi

Mostovi su inženjerski objekti koji omogućavaju prelazak preko prirodnih ili veštačkih prepreka.

Klasifikacija mostova

  • Prema materijalu: Drveni, kameni, od opeke, betonski, armiranobetonski (AB), prednapregnuti betonski i čelični.
  • Prema dužini:
    • Propusti: do 5 m5\text{ m}
    • Manji mostovi: do 35 m35\text{ m}
    • Mostovi srednje dužine: do 150 m150\text{ m}
    • Mostovi veće dužine: do 300 m300\text{ m}
    • Mostovi velike dužine: preko 300 m300\text{ m}

Osnovni elementi mosta

  1. Donji stroj: Stubovi i oporci koji prenose opterećenje na temeljno tlo.
  2. Gornji stroj (Rasponska konstrukcija): Konstrukcija koja preuzima korisno opterećenje i prenosi ga na donji stroj.
  3. Oprema mosta: Svi elementi koji nisu nosivi (kolovozna ploča, hidroizolacija, dilatacione spojnice, ograde, odvodnjavanje).

2. Tehnologije građenja mostova

Izbor tehnologije zavisi od raspona, visine, pristupačnosti terena i raspoložive mehanizacije.

In situ (na licu mesta)

Izvodi se na pomoćnoj skeli. Betoniranje se vrši u oplati postavljenoj na licu mesta.

  • Prednosti: Visoka krutost konstrukcije, nema potrebe za teškom dizalicom za montažu.
  • Nedostaci: Dugotrajnost, potreba za skupom i masivnom skelom.

Montažni sistemi

Konstrukcija se sastoji od prefabrikovanih elemenata (nosači, segmenti) proizvedenih u fabrici ili na gradilišnom poligonu.

  • Postupak: Elementi se transportuju na lokaciju i montiraju pomoću kranova.
  • Karakteristike: Brza gradnja, visok kvalitet betona (fabrički uslovi), ali zahteva preciznu logistiku i tešku mehanizaciju.

Polumontažni sistemi

Kombinacija prethodna dva sistema. Obično se izvode montažni nosači koji služe kao “izgubljena oplata”, nakon čega se preko njih betonira kolovozna ploča in situ, čime se postiže monolitnost konstrukcije.


3. Hidrotehničke građevine: Projektovanje trase kanala

Kanali su veštački vodotoci za navodnjavanje, odvodnjavanje ili plovidbu.

Principi projektovanja trase

  • Prilagođavanje terenu: Trasa se projektuje prateći izohipse kako bi se minimizirali zemljani radovi (iskop i nasip).
  • Ekonomičnost: Cilj je izjednačavanje masa iskopa i nasipa (Viskop≈VnasipV_{iskop} \approx V_{nasip}) radi smanjenja transportnih troškova.
  • Geotehnički uslovi: Izbegavanje zona sa visokim nivoom podzemnih voda ili nestabilnim tlom.

4. Mehanizacija za transport

Kranovi (Dizalice)

Osnovna sredstva za vertikalni i horizontalni transport u visokogradnji i mostogradnji.

  • Toranjske dizalice: Najčešće u visokogradnji. Nosivost se definiše momentom tereta (MtM_t): Mt=Q⋅L≤MmaxM_t = Q \cdot L \leq M_{max} gde je QQ masa tereta [kN][\text{kN}], a LL krak dizalice [m][\text{m}].
  • Portalni i mosni kranovi: Koriste se za manipulaciju teškim elementima u mostogradnji (kapaciteti do 2500 kN2500\text{ kN}).

Pumpe za beton

Omogućavaju kontinuirano dopremanje betona na nepristupačna mesta.

  • Dometi: Horizontalno do 300 m300\text{ m}, vertikalno do 80 m80\text{ m}.
  • Napomena: Za pumpanje je neophodno koristiti beton sa aditivima (plastifikatorima) radi postizanja odgovarajuće konzistencije i sprečavanja segregacije.

5. Proračun učinka mehanizacije

Za planiranje dinamike radova, ključno je poznavanje teorijskog i stvarnog učinka mašina.

Teorijski učinak (UtU_t)

Ut=V⋅3600tc[m3/h]U_t = \frac{V \cdot 3600}{t_c} \quad [\text{m}^3/\text{h}]

  • VV – zapremina zahvata (kašike/koša) [m3][\text{m}^3]
  • tct_c – vreme trajanja jednog ciklusa [s][\text{s}]

Stvarni učinak (UsU_s)

Us=Ut⋅kr⋅kv[m3/h]U_s = U_t \cdot k_r \cdot k_v \quad [\text{m}^3/\text{h}]

  • krk_r – koeficijent rastresitosti materijala (odnos zapremine u rastresitom stanju prema zapremini u prirodnom stanju).
  • kvk_v – koeficijent iskorišćenja vremena (uzima u obzir zastoje, održavanje i organizacione gubitke).

Napomena za studente: Prilikom izrade seminarskih radova, uvek proverite da li su korišćeni normativi usklađeni sa važećim tehničkim propisima za konkretnu vrstu radova.