Zemljani radovi i mašine za izvođenje

3. godina Organizacija i tehnologija gradenja Tema 03 3 min čitanja

Zemljani radovi i mašine za izvođenje

Ova nastavna jedinica obrađuje tehnologiju izvođenja zemljanih radova, klasifikaciju građevinske mehanizacije i metodologiju proračuna učinka, što predstavlja osnovu za efikasno upravljanje gradilištem.

1. Pripremni radovi

Pre početka bilo kakvih zemljanih radova, neophodno je sprovesti niz pripremnih aktivnosti kako bi se obezbedili uslovi za bezbedan i precizan rad:

  • Geodetsko obeležavanje: Prenos projektovane trase i objekta na teren (osnovne tačke, osovine, visinske kote).
  • Čišćenje terena: Uklanjanje vegetacije (šiblje, drveće) i uklanjanje površinskog sloja humusa (plodnog zemljišta) koji se deponuje za kasniju rekultivaciju.
  • Stepenovanje (terasiranje): Kod izrade nasipa na strmim terenima, prirodno tlo se stepenuje kako bi se sprečilo klizanje nasipa i obezbedila bolja veza između starog i novog tla.

2. Metode izvođenja useka i izrada nasipa

Metode izvođenja useka

  • Sloj po sloj: Najčešća metoda kod većih dubina, gde se materijal skida horizontalnim slojevima pomoću gredera ili skrepera.
  • Bočni iskop: Primenjuje se kod širokih useka gde se materijal direktno utovara i transportuje na deponiju ili mesto ugradnje.

Izrada nasipa

Nasip se izvodi u slojevima čija debljina zavisi od vrste materijala i tipa mašine za sabijanje. Proces obuhvata:

  1. Dopremu i razastiranje materijala (buldožeri, grederi).
  2. Vlaženje ili sušenje materijala do optimalne vlažnosti.
  3. Sabijanje do projektovane zbijenosti (valjci).

3. Klasifikacija mašina za zemljane radove

Bageri

Osnovne mašine za iskop. Dele se prema radnom uređaju:

  • Čeona kašika: Za iskop iznad nivoa stajanja bagera.
  • Dubinska kašika: Za iskop ispod nivoa stajanja (kanali, temelji).
  • Povlačna kašika: Za iskop na velikim udaljenostima i pod vodom.

Utovarivači

Mašine za utovar materijala u transportna sredstva. Karakteriše ih ciklični rad: zahvatanje, podizanje, manevrisanje i istovar. Prosečno vreme ciklusa tct_c iznosi oko 40 s40\text{ s}.

Skreperi

Mašine koje vrše iskop, transport i razastiranje u jednom ciklusu. Idealni su za srednje distance (500−1500 m500 - 1500\text{ m}).

Grejderi

Mašine za završno planiranje i profilisanje terena. Ključni element je radni nož sa mogućnošću rotacije i nagiba.

4. Mašine za transport i sabijanje

Transportna sredstva

  • Damperi: Robusna vozila za rad van javnih puteva.
  • Istovarivači: Dele se na one sa istovarom pozadi (hidraulični sistem) i one sa istovarom kroz dno (za ravnomerno razastiranje u pokretu).

Mašine za sabijanje

  • Statički valjci: Glatki, ježevi ili pneumatski valjci koji sabijaju materijal sopstvenom težinom.
  • Dinamički valjci: Vibracioni valjci i ploče koji koriste vibracije za postizanje veće zbijenosti u kraćem vremenu.

Pneumatski alati

Koriste se za rad u steni (bušilice) ili za razbijanje betonskih i kamenih struktura (pneumatski čekići).

5. Proračun učinka mašina

Za planiranje dinamike radova ključno je poznavanje teorijskog i stvarnog učinka.

Teorijski učinak (UtU_t)

Ut=V⋅3600tc[m3/h]U_t = \frac{V \cdot 3600}{t_c} \quad [\text{m}^3/\text{h}] Gde je:

  • VV – zapremina kašike ili koša [m3][\text{m}^3],
  • tct_c – vreme trajanja jednog ciklusa [s][\text{s}].

Stvarni učinak (UsU_s)

Us=Ut⋅kr⋅kv[m3/h]U_s = U_t \cdot k_r \cdot k_v \quad [\text{m}^3/\text{h}] Gde je:

  • krk_r – koeficijent rastresitosti materijala (odnos zapremine u rastresitom stanju prema zapremini u prirodnom stanju),
  • kvk_v – koeficijent iskorišćenja radnog vremena (uzima u obzir zastoje, održavanje i organizacione gubitke).

Napomena: Prilikom proračuna, uvek proverite kategoriju zemljišta, jer ona direktno utiče na vreme ciklusa tct_c i koeficijent rastresitosti krk_r.