Tema 2: Proračun i geometrija stepeništa
Stepeništa predstavljaju ključne konstruktivne i arhitektonske elemente objekta čiji je osnovni zadatak obezbeđivanje vertikalne komunikacije između različitih nivoa (etaža). Pored primarne funkcionalnosti, stepeništa moraju zadovoljiti stroge standarde bezbednosti, ergonomije, nosivosti, protivpožarne zaštite i estetskih zahteva.
U okviru ovog nastavnog materijala detaljno ćemo obraditi kinematičke i geometrijske parametre kretanja, primenu Blondelove formule, potpun metodološki proračun dvokrakog armiranobetonskog stepeništa, kao i uslove dimenzionisanja spratnih i međuspratnih podesta.
1. Blondelova formula i parametri kretanja
Geometrija stepeništa direktno utiče na biomehaniku ljudskog hoda. Nepravilno dimenzionisana stepeništa dovode do brzog zamaranja, a u najgorem slučaju predstavljaju direktnu opasnost od padova i povreda.
1.1. Ergonomija kretanja i Blondelov zakon
Francuski arhitekta i teoretičar François Blondel je još u 17. veku (1675. godine) empirijski ustanovio odnos između visine i širine stepenika koji odgovara prirodnom ritmu ljudskog koraka. Normalan korak odraslog čoveka pri hodanju po ravnoj horizontalnoj površini iznosi prosečno od do .
Kada se čovek kreće uzbrdo (savladava visinu), uloženi rad se povećava, pa se horizontalna dužina koraka skraćuje. Mjerenjima je utvrđeno da savladavanje visine od zahteva dvostruko više energije nego prelaženje horizontalne razdaljine od .
Na osnovu toga definisana je Blondelova formula:
Gde oznake predstavljaju:
- (u pojedinoj literaturi i šemama označava se i sa - čelo) — visina stepenika ,
- (u pojedinoj literaturi označava se i sa - gazište) — širina gazišta .
Standardni opseg za zbir kreće se od do , pri čemu se vrednost od uzima kao najuobičajenija projektantska konstanta.
+-------+ <--- Gazište (b ili a)
| |
| | Visina stepenika (h ili c)
| |
-------+ +-------
1.2. Dodatne obrasce za procheck udobnosti i sigurnosti
Pored osnovne Blondelove formule, u građevinskoj praksi primenjuju se i sledeći dopunski kriterijumi:
-
Formula udobnosti: Stepeništa koja zadovoljavaju ovaj odnos pružaju najprirodniji osećaj pri savladavanju visine.
-
Formula sigurnosti: Ovaj odnos obezbeđuje punu površinu oslanjanja stopala čime se minimalizuje rizik od iskliznuća pri silasku.
1.3. Podela stepeništa prema nagibu
Nagib stepenišnog kraka () direktno zavisi od odnosa . Zavisno od namene objekta i prostornih mogućnosti, nagibi se razvrstavaju prema tabelarnom pregledu:
| Tip stepeništa | Nagib () | Prosečna visina | Prosečna širina | Primena |
|---|---|---|---|---|
| Blaga stepeništa / Rampe | Javni objekti, prilazi za invalide, šetališta | |||
| Stambena i javna stepeništa | Višeporodične zgrade, škole, bolnice, poslovni objekti | |||
| Strma stepeništa | Podrumi, tavanski prostori, pomoćne prostorije | |||
| Lestvičasta stepeništa | Industrijska postrojenja, pristupi mašinama |
2. Geometrijski elementi dvokrakog stepeništa
Dvokrako stepenište je najčešće primenjivani tip stepeništa u višespratnim stambenim i poslovnim objektima zbog svoje konstruktivne jednostavnosti, efikasnog iskorišćenja prostora i lakog uklapanja u vertikalna jezgra zgrade.
[ Spratni podest Šp ]
+---------------------------+
| |
+-------------+-------------+
| | |
| Krak 2 | Ogledalo |
| (penjanje) | (s) |
| | |
+-------------+-------------+
| |
| Međupodest Mp |
| |
+-------------+-------------+
| | |
| Krak 1 | Ogledalo |
| (penjanje) | (s) |
| | |
+-------------+-------------+
[ Spratni podest Šp ]
2.1. Osnovni elementi geometrije
- Stepenišni krak (polazni i završni krak): Kosi deo stepeništa sastavljen od niza sukcesivnih stepenika. Broj stepenika u jednom kraku treba da iznosi najmanje , a najviše (preporučljivo radi smanjenja zamora).
- Gazište ( ili ): Horizontalna gornja površina stepenika na koju se staje stopalom.
- Čelo stepenika ( ili ): Vertikalna površina koja spaja dva susedna gazišta.
- Linija kretanja: Zamislena linija koja spaja prednje ivice gazišta. U tlocrtu se ucrtava na udaljenosti od od unutrašnjeg ruba (ograde) ili po sredini kraka ako je korisna širina . Na liniji kretanja označava se smer penjanja (krugom na početku i strelicom na završetku kraka).
- Ogledalo stepeništa (oko): Slobodan međuprostor između dva paralelna krakova. Minimalna širina ogledala iznosi obično , a služi za prolaz ograda, izvođenje šalovanja i dovod prirodnog svetla.
- Korisna širina kraka (): Svetla širina prolaza između završno obrađenog zida i unutrašnje ivice rukohvata ograde. Za stambene zgrade minimum iznosi .
- Svetla visina stepeništa: Minimalno vertikalno rastojanje izmereno od linije kretanja do donje površine stropne konstrukcije iznad, koje mora iznositi najmanje (izuzetno ).
3. Proračun visine stepenika i dužine stepenišnog prostora
Za proračun geometrije stepeništa uzimaju se ulazni projektni podaci: spratna visina objekta i namena objekta (od koje zavisi izbor ciljne visine stepenika).
3.1. Ulazni parametri primera (sa tehničke dokumentacije)
- Spratna visina:
- Visina do međupodesta:
- Ukupan broj visina (čela) u oba kraka:
- Broj visina po jednom kraku:
3.2. Korak po korak: Matematička procedura proračuna
Korak 1: Proračun tačne visine stepenika ()
Visina pojedinačnog stepenika izračunava se deljenjem ukupne spratne visine sa predviđenim ukupnim brojem visina :
Uvrštavanjem vrednosti dobijamo:
Napomena: Visine svih stepenika u sklopu jedne spratne visine moraju biti apsolutno jednake. Odstupanja veća od između stepenika dovode do spoticanja korisnika!
Korak 2: Određivanje širine gazišta () primenom Blondelove formule
Primenjujemo osnovnu jednakost :
Usvaja se celobrojna ili standardna projektantska širina gazišta:
Kontrola usvojene vrednosti: Kao što vidimo, upada u dozvoljeni interval (), što potvrđuje da je geometrija idealno dimenzionisana.
Korak 3: Proračun horizontalne projekcije kraka ()
Broj gazišta u jednom kraku je uvek za jedan manji od broja visina u tom kraku, jer se poslednja visina završava na površini podesta.
Dužina horizontalne projekcije kraka () izračunava se po formuli:
Korak 4: Proračun ukupne dužine stepenišnog prostora ()
Ukupna potrebna dužina prostorije za smeštaj stepeništa () predstavlja zbir širine spratnog podesta (), dužine kraka () i širine međuspratnog podesta ():
Prema projektantskim specifikacijama iz izvora:
- Širina spratnog podesta:
- Dužina kraka:
- Širina međupodesta:
Uvrštavanjem u formulu:
Potrebna dužina gabarita stepenišnog trakta iznosi tačno .
4. Spratni i međuspratni podesti
Podesti (odmorišta) su horizontalne ravne površine koje prekidaju stepenišni krak i omogućavaju odmor korisnika, promenu smera kretanja i pristupe stanovima ili poslovnim prostorijama.
+--------------------------------------------------------------------------+
| SPRATNI PODEST |
| Šp >= 1.20 m (Kota +3.10 m) |
+--------------------------------------------------------------------------+
| ^
| Krak 2 (9 visina, 8 gazišta) |
v |
+--------------------------------------------------------------------------+
| MEĐUSPRA TNI PODEST |
| Mp >= 1.30 m (Kota +1.55 m) |
+--------------------------------------------------------------------------+
4.1. Funkcijska podela podesta
- Spratni podesti: Nalaze se u nivou spratne konstrukcije (na kotama , , itd.). Služe za ulazak u etažne jedinice i preko njih se prenosi opterećenje na noseće zidove zgrade.
- Međuspratni podesti (međupodesti): Nalaze se na visini polovine spratne visine (, npr. ). Njihova uloga je primarno omogućavanje promene smera penjanja za kod dvokrakih stepeništa i pruženje odmora pri kretanju.
4.2. Pravila za dimenzionisanje podesta
Pri projektovanju dimenzija podesta moraju se poštovati sledeća normativna pravila:
- Širina spratnog podesta (): Ne sme biti manja od korisne širine stepenišnog kraka .
- Širina međuspratnog podesta (): Takođe mora zadovoljiti uslov . Često se usvaja nieco veća dimenzija (u našem primeru ) iz pragmatičnih razloga: lakšeg unošenja i transporta nameštaja, opreme i usklađivanja sa normama evakuacije.
- Slobodna prohodnost: Ukoliko se na spratnom podestu otvaraju vrata stambenih jedinica prema spolja (ka podestu), krilo vrata u otvorenom položaju ne sme smanjivati minimalnu projektovanu širinu prolaza evakuacionog puta.
4.3. Visinske kote i konstruktivno usvajanje
U analiziranom primeru spratne visine , visinske kote podesta definisane su na sledeći način:
- Kota prizemlja / polaznog podesta:
- Kota prvog međupodesta: (nakon visina po : )
- Kota prvog sprata: (nakon narednih visina: )
Statički gledano, podestne ploče mogu biti odlivene monolitno sa krakom (pri čijem se spoju formiraju kolenaste ploče) ili oslonjene na poprečne podestne grede koje prenose reakcije oslonaca direktno na bočne noseće zidove stepenišnog jezgra.
5. REKAPITULACIJA I PRORAČUNSKI PREGLED
Radi lakše pripreme ispita i vežbi, u nastavku je data zbirna tabela proračunskih veličina obrađenog dvokrakog stepeništa:
| Parametar | Oznaka | Izračunata / Usvojena vrednost | Jedinica mere |
|---|---|---|---|
| Spratna visina | |||
| Ukupan broj visina | kom. | ||
| Broj visina po kraku | kom. | ||
| Visina stepenika | |||
| Broj gazišta po kraku | kom. | ||
| Širina gazišta | |||
| Provera po Blondelu | |||
| Dužina kraka u projekciji | |||
| Širina spratnog podesta | |||
| Širina međupodesta | |||
| Dužina stepenišnog prostora |