Proračun i geometrija stepeništa

2. godina Elementi objekata Tema 02 7 min čitanja

Tema 2: Proračun i geometrija stepeništa

Stepeništa predstavljaju ključne konstruktivne i arhitektonske elemente objekta čiji je osnovni zadatak obezbeđivanje vertikalne komunikacije između različitih nivoa (etaža). Pored primarne funkcionalnosti, stepeništa moraju zadovoljiti stroge standarde bezbednosti, ergonomije, nosivosti, protivpožarne zaštite i estetskih zahteva.

U okviru ovog nastavnog materijala detaljno ćemo obraditi kinematičke i geometrijske parametre kretanja, primenu Blondelove formule, potpun metodološki proračun dvokrakog armiranobetonskog stepeništa, kao i uslove dimenzionisanja spratnih i međuspratnih podesta.


1. Blondelova formula i parametri kretanja

Geometrija stepeništa direktno utiče na biomehaniku ljudskog hoda. Nepravilno dimenzionisana stepeništa dovode do brzog zamaranja, a u najgorem slučaju predstavljaju direktnu opasnost od padova i povreda.

1.1. Ergonomija kretanja i Blondelov zakon

Francuski arhitekta i teoretičar François Blondel je još u 17. veku (1675. godine) empirijski ustanovio odnos između visine i širine stepenika koji odgovara prirodnom ritmu ljudskog koraka. Normalan korak odraslog čoveka pri hodanju po ravnoj horizontalnoj površini iznosi prosečno od 62 cm62 \text{ cm} do 65 cm65 \text{ cm}.

Kada se čovek kreće uzbrdo (savladava visinu), uloženi rad se povećava, pa se horizontalna dužina koraka skraćuje. Mjerenjima je utvrđeno da savladavanje visine od 1 cm1 \text{ cm} zahteva dvostruko više energije nego prelaženje horizontalne razdaljine od 1 cm1 \text{ cm}.

Na osnovu toga definisana je Blondelova formula:

2h+b=63±1 cm2h + b = 63 \pm 1 \text{ cm}

Gde oznake predstavljaju:

  • hh (u pojedinoj literaturi i šemama označava se i sa cc - čelo) — visina stepenika [cm][cm],
  • bb (u pojedinoj literaturi označava se i sa aa - gazište) — širina gazišta [cm][cm].

Standardni opseg za zbir 2h+b2h + b kreće se od 62 cm62 \text{ cm} do 64 cm64 \text{ cm}, pri čemu se vrednost od 63 cm63 \text{ cm} uzima kao najuobičajenija projektantska konstanta.

       +-------+ <--- Gazište (b ili a)
       |       |
       |       | Visina stepenika (h ili c)
       |       |
-------+       +-------

1.2. Dodatne obrasce za procheck udobnosti i sigurnosti

Pored osnovne Blondelove formule, u građevinskoj praksi primenjuju se i sledeći dopunski kriterijumi:

  1. Formula udobnosti: b−h=12 cmb - h = 12 \text{ cm} Stepeništa koja zadovoljavaju ovaj odnos pružaju najprirodniji osećaj pri savladavanju visine.

  2. Formula sigurnosti: b+h=46 cmb + h = 46 \text{ cm} Ovaj odnos obezbeđuje punu površinu oslanjanja stopala čime se minimalizuje rizik od iskliznuća pri silasku.

1.3. Podela stepeništa prema nagibu

Nagib stepenišnog kraka (α\alpha) direktno zavisi od odnosa h/bh/b. Zavisno od namene objekta i prostornih mogućnosti, nagibi se razvrstavaju prema tabelarnom pregledu:

Tip stepeništa Nagib (α\alpha) Prosečna visina h (cm)h \text{ (cm)} Prosečna širina b (cm)b \text{ (cm)} Primena
Blaga stepeništa / Rampe ≤20∘\le 20^\circ <15< 15 >33> 33 Javni objekti, prilazi za invalide, šetališta
Stambena i javna stepeništa 25∘−37∘25^\circ - 37^\circ 16−1816 - 18 28−3028 - 30 Višeporodične zgrade, škole, bolnice, poslovni objekti
Strma stepeništa 38∘−45∘38^\circ - 45^\circ 19−2119 - 21 21−2521 - 25 Podrumi, tavanski prostori, pomoćne prostorije
Lestvičasta stepeništa >45∘> 45^\circ >21> 21 <21< 21 Industrijska postrojenja, pristupi mašinama

2. Geometrijski elementi dvokrakog stepeništa

Dvokrako stepenište je najčešće primenjivani tip stepeništa u višespratnim stambenim i poslovnim objektima zbog svoje konstruktivne jednostavnosti, efikasnog iskorišćenja prostora i lakog uklapanja u vertikalna jezgra zgrade.

                  [ Spratni podest Šp ]
              +---------------------------+
              |                           |
              +-------------+-------------+
              |             |             |
              |   Krak 2    |   Ogledalo  |
              | (penjanje)  |     (s)     |
              |             |             |
              +-------------+-------------+
              |                           |
              |      Međupodest Mp        |
              |                           |
              +-------------+-------------+
              |             |             |
              |   Krak 1    |   Ogledalo  |
              | (penjanje)  |     (s)     |
              |             |             |
              +-------------+-------------+
              [ Spratni podest Šp ]

2.1. Osnovni elementi geometrije

  1. Stepenišni krak (polazni i završni krak): Kosi deo stepeništa sastavljen od niza sukcesivnih stepenika. Broj stepenika u jednom kraku treba da iznosi najmanje 33, a najviše 1818 (preporučljivo 10−1210-12 radi smanjenja zamora).
  2. Gazište (bb ili aa): Horizontalna gornja površina stepenika na koju se staje stopalom.
  3. Čelo stepenika (hh ili cc): Vertikalna površina koja spaja dva susedna gazišta.
  4. Linija kretanja: Zamislena linija koja spaja prednje ivice gazišta. U tlocrtu se ucrtava na udaljenosti od 50 cm50 \text{ cm} od unutrašnjeg ruba (ograde) ili po sredini kraka ako je korisna širina Bk<1.00 mB_k < 1.00 \text{ m}. Na liniji kretanja označava se smer penjanja (krugom na početku i strelicom na završetku kraka).
  5. Ogledalo stepeništa (oko): Slobodan međuprostor između dva paralelna krakova. Minimalna širina ogledala iznosi obično 10−20 cm10 - 20 \text{ cm}, a služi za prolaz ograda, izvođenje šalovanja i dovod prirodnog svetla.
  6. Korisna širina kraka (BkB_k): Svetla širina prolaza između završno obrađenog zida i unutrašnje ivice rukohvata ograde. Za stambene zgrade minimum iznosi 1.20 m1.20 \text{ m}.
  7. Svetla visina stepeništa: Minimalno vertikalno rastojanje izmereno od linije kretanja do donje površine stropne konstrukcije iznad, koje mora iznositi najmanje Hsv≥2.20 mH_{sv} \ge 2.20 \text{ m} (izuzetno 2.10 m2.10 \text{ m}).

3. Proračun visine stepenika i dužine stepenišnog prostora

Za proračun geometrije stepeništa uzimaju se ulazni projektni podaci: spratna visina objekta HH i namena objekta (od koje zavisi izbor ciljne visine stepenika).

3.1. Ulazni parametri primera (sa tehničke dokumentacije)

  • Spratna visina: H=310 cm=3.10 mH = 310 \text{ cm} = 3.10 \text{ m}
  • Visina do međupodesta: H2=155 cm=1.55 m\frac{H}{2} = 155 \text{ cm} = 1.55 \text{ m}
  • Ukupan broj visina (čela) u oba kraka: n=18n = 18
  • Broj visina po jednom kraku: nk=n2=9n_k = \frac{n}{2} = 9

3.2. Korak po korak: Matematička procedura proračuna

Korak 1: Proračun tačne visine stepenika (cc)

Visina pojedinačnog stepenika izračunava se deljenjem ukupne spratne visine HH sa predviđenim ukupnim brojem visina nn:

c=Hnc = \frac{H}{n}

Uvrštavanjem vrednosti dobijamo:

c=310 cm18=17.222... cm≈17.22 cmc = \frac{310 \text{ cm}}{18} = 17.222... \text{ cm} \approx 17.22 \text{ cm}

Napomena: Visine svih stepenika u sklopu jedne spratne visine moraju biti apsolutno jednake. Odstupanja veća od 2−3 mm2-3 \text{ mm} između stepenika dovode do spoticanja korisnika!

Korak 2: Određivanje širine gazišta (aa) primenom Blondelove formule

Primenjujemo osnovnu jednakost 2c+a=63 cm2c + a = 63 \text{ cm}:

a=63−2⋅ca = 63 - 2 \cdot c

a=63−2⋅17.22=63−34.44=28.56 cma = 63 - 2 \cdot 17.22 = 63 - 34.44 = 28.56 \text{ cm}

Usvaja se celobrojna ili standardna projektantska širina gazišta: Usvojeno: a=29 cm\text{Usvojeno: } a = 29 \text{ cm}

Kontrola usvojene vrednosti: 2c+a=2⋅17.22+29=34.44+29=63.44 cm2c + a = 2 \cdot 17.22 + 29 = 34.44 + 29 = 63.44 \text{ cm} Kao što vidimo, 63.44 cm63.44 \text{ cm} upada u dozvoljeni interval 63±1 cm63 \pm 1 \text{ cm} (62 cm≤63.44 cm≤64 cm62 \text{ cm} \le 63.44 \text{ cm} \le 64 \text{ cm}), što potvrđuje da je geometrija idealno dimenzionisana.

Korak 3: Proračun horizontalne projekcije kraka (LkL_k)

Broj gazišta u jednom kraku je uvek za jedan manji od broja visina u tom kraku, jer se poslednja visina završava na površini podesta.

ngazisˇta=nk−1=9−1=8n_{gazišta} = n_k - 1 = 9 - 1 = 8

Dužina horizontalne projekcije kraka (LkL_k) izračunava se po formuli:

Lk=(nk−1)⋅aL_k = (n_k - 1) \cdot a

Lk=8⋅29 cm=232 cm=2.32 mL_k = 8 \cdot 29 \text{ cm} = 232 \text{ cm} = 2.32 \text{ m}

Korak 4: Proračun ukupne dužine stepenišnog prostora (LL)

Ukupna potrebna dužina prostorije za smeštaj stepeništa (LL) predstavlja zbir širine spratnog podesta (Sˇp\check{S}_p), dužine kraka (LkL_k) i širine međuspratnog podesta (MpM_p):

L=Sˇp+Lk+MpL = \check{S}_p + L_k + M_p

Prema projektantskim specifikacijama iz izvora:

  • Širina spratnog podesta: Sˇp=1.20 m=120 cm\check{S}_p = 1.20 \text{ m} = 120 \text{ cm}
  • Dužina kraka: Lk=2.32 m=232 cmL_k = 2.32 \text{ m} = 232 \text{ cm}
  • Širina međupodesta: Mp=1.30 m=130 cmM_p = 1.30 \text{ m} = 130 \text{ cm}

Uvrštavanjem u formulu:

L=1.20+2.32+1.30=4.82 mL = 1.20 + 2.32 + 1.30 = 4.82 \text{ m}

Potrebna dužina gabarita stepenišnog trakta iznosi tačno 4.82 m4.82 \text{ m}.


4. Spratni i međuspratni podesti

Podesti (odmorišta) su horizontalne ravne površine koje prekidaju stepenišni krak i omogućavaju odmor korisnika, promenu smera kretanja i pristupe stanovima ili poslovnim prostorijama.

+--------------------------------------------------------------------------+
|                              SPRATNI PODEST                              |
|                          Šp >= 1.20 m (Kota +3.10 m)                     |
+--------------------------------------------------------------------------+
       |                                                            ^
       |  Krak 2 (9 visina, 8 gazišta)                              |
       v                                                            |
+--------------------------------------------------------------------------+
|                            MEĐUSPRA TNI PODEST                           |
|                          Mp >= 1.30 m (Kota +1.55 m)                     |
+--------------------------------------------------------------------------+

4.1. Funkcijska podela podesta

  1. Spratni podesti: Nalaze se u nivou spratne konstrukcije (na kotama +0.00 m+0.00 \text{ m}, +3.10 m+3.10 \text{ m}, +6.20 m+6.20 \text{ m} itd.). Služe za ulazak u etažne jedinice i preko njih se prenosi opterećenje na noseće zidove zgrade.
  2. Međuspratni podesti (međupodesti): Nalaze se na visini polovine spratne visine (H2\frac{H}{2}, npr. +1.55 m+1.55 \text{ m}). Njihova uloga je primarno omogućavanje promene smera penjanja za 180∘180^\circ kod dvokrakih stepeništa i pruženje odmora pri kretanju.

4.2. Pravila za dimenzionisanje podesta

Pri projektovanju dimenzija podesta moraju se poštovati sledeća normativna pravila:

  • Širina spratnog podesta (Sˇp\check{S}_p): Ne sme biti manja od korisne širine stepenišnog kraka BkB_k. Sˇp≥Bk(npr. Sˇp≥1.20 m)\check{S}_p \ge B_k \quad (\text{npr. } \check{S}_p \ge 1.20 \text{ m})
  • Širina međuspratnog podesta (MpM_p): Takođe mora zadovoljiti uslov Mp≥BkM_p \ge B_k. Često se usvaja nieco veća dimenzija (u našem primeru Mp=1.30 mM_p = 1.30 \text{ m}) iz pragmatičnih razloga: lakšeg unošenja i transporta nameštaja, opreme i usklađivanja sa normama evakuacije.
  • Slobodna prohodnost: Ukoliko se na spratnom podestu otvaraju vrata stambenih jedinica prema spolja (ka podestu), krilo vrata u otvorenom položaju ne sme smanjivati minimalnu projektovanu širinu prolaza evakuacionog puta.

4.3. Visinske kote i konstruktivno usvajanje

U analiziranom primeru spratne visine H=3.10 mH = 3.10 \text{ m}, visinske kote podesta definisane su na sledeći način:

  • Kota prizemlja / polaznog podesta: K0=±0.00 mK_0 = \pm 0.00 \text{ m}
  • Kota prvog međupodesta: KM1=+1.55 mK_{M1} = +1.55 \text{ m} (nakon 99 visina po 17.22 cm17.22 \text{ cm}: 9⋅17.222=155.00 cm9 \cdot 17.222 = 155.00 \text{ cm})
  • Kota prvog sprata: KS1=+3.10 mK_{S1} = +3.10 \text{ m} (nakon narednih 99 visina: 155.00+155.00=310.00 cm155.00 + 155.00 = 310.00 \text{ cm})

Statički gledano, podestne ploče mogu biti odlivene monolitno sa krakom (pri čijem se spoju formiraju kolenaste ploče) ili oslonjene na poprečne podestne grede koje prenose reakcije oslonaca direktno na bočne noseće zidove stepenišnog jezgra.


5. REKAPITULACIJA I PRORAČUNSKI PREGLED

Radi lakše pripreme ispita i vežbi, u nastavku je data zbirna tabela proračunskih veličina obrađenog dvokrakog stepeništa:

Parametar Oznaka Izračunata / Usvojena vrednost Jedinica mere
Spratna visina HH 310.00310.00 cm\text{cm}
Ukupan broj visina nn 1818 kom.
Broj visina po kraku nkn_k 99 kom.
Visina stepenika cc 17.2217.22 cm\text{cm}
Broj gazišta po kraku nk−1n_k - 1 88 kom.
Širina gazišta aa 29.0029.00 cm\text{cm}
Provera po Blondelu 2c+a2c + a 63.4463.44 cm\text{cm}
Dužina kraka u projekciji LkL_k 2.322.32 m\text{m}
Širina spratnog podesta Sˇp\check{S}_p 1.201.20 m\text{m}
Širina međupodesta MpM_p 1.301.30 m\text{m}
Dužina stepenišnog prostora LL 4.824.82 m\text{m}