Horizontalni noseći elementi i monolitne ploče

2. godina Elementi objekata Tema 01 11 min čitanja

Horizontalni noseći elementi i monolitne ploče

Dobrodošli na prvu tematsku jedinicu iz predmeta Elementi objekata. U okviru ovog materijala detaljno ćemo proučiti horizontalne noseće elemente zgradarstva, sa posebnim fokusom na linijske elemente (grede i horizontalne serklaže) i različite tipove monolitnih armiranobetonskih (AB) ploča.

Horizontalne konstrukcije predstavljaju vitalni deo primarnog nosećeg sistema objekta. Njihova osnovna uloga je prijem gravitacionog opterećenja (sopstvena težina, korisno opterećenje, sneg), kao i ravnomeran prenos tog opterećenja na vertikalne konstruktivne elemente (stubove, noseće zidove i jezgra). Pored toga, u savremenom građevinarstvu horizontalne konstrukcije deluju kao krute horizontalne dijagrame koje povezuju vertikalne elemente u jedinstvenu prostornu celinu, obezbeđujući stabilnost objekta pri delovanju horizontalnih sila (vetar i seizmička dejstva).


1. Grede i horizontalni serklaži

Linijski horizontalni noseći elementi razvrstavaju se prema svojoj primarnoj statičkoj funkciji na grede (koje direktno nose poprečna savijajuća opterećenja) i horizontalne serklaže (koji uokviruju zidne konstrukcije i obezbeđuju prostorno povezivanje).

1.1. Armiranobetonske grede

Grede su linijski nosači kod kojih je jedna dimenzija (dužina LL) znatno veća od dimenzija poprečnog preseka (širina BB i visina HH).

Statički sistemi greda

  1. Prosta greda: Oslonjena na dva kraja (jedan nepokretan, jedan pokretan oslonac). Maksimalni moment savijanja javlja se u sredini raspona: Mmax=q⋅L28M_{max} = \frac{q \cdot L^2}{8} gde je q[kN/m]q [\text{kN/m}] ravnomerno raspodeljeno opterećenje, a L[m]L [\text{m}] raspon grede.
  2. Kontinualna greda: Prelazi preko više oslonaca. Omogućava smanjenje momenata savijanja u polju na račun pojavljivanja negativnih momenata iznad oslonaca.
  3. Konzolna greda: Uklještena na jednom kraju, dok je drugi kraj slobodan. Maksimalni moment savijanja je na mestu uklještenja: Mmax=q⋅L22M_{max} = \frac{q \cdot L^2}{2}
Prosta greda:
  q [kN/m]  ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓
  =======================================
  ▲ (oslonac A)                       ▲ (oslonac B)
  |<------------------ L ------------------>|

Konzolna greda:
  q [kN/m]  ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓
  ===========================
  |▓▓▓                      * (slobodan kraj)
  |▓▓▓ (uklještenje)
  |<----------- L --------->|

Dimenzionisanje poprečnog preseka grede

Orijentacione dimenzije pravougaonog poprečnog preseka grede određuju se na osnovu raspona LL:

  • Visina grede (HH):
    • Za proste grede: H≈(110 do 112)⋅LH \approx \left(\frac{1}{10} \text{ do } \frac{1}{12}\right) \cdot L
    • Za kontinualne grede: H≈(112 do 115)⋅LH \approx \left(\frac{1}{12} \text{ do } \frac{1}{15}\right) \cdot L
    • Za konzole: H≈15⋅LkonzoleH \approx \frac{1}{5} \cdot L_{konzole}
  • Širina grede (BB):
    • Obično se usvaja odnos B=(0.3 do 0.5)⋅HB = (0.3 \text{ do } 0.5) \cdot H, sa minimalnom širinom od B≥20 cmB \ge 20 \text{ cm} (iz izvođačkih razloga i postavljanja armature).

T-preseci i L-preseci

Kada se monolitna ploča izliva zajedno sa gredom, deo ploče učestvuje u prijemu pritiska. Tako nastaje T-presek (za unutrašnje grede) ili L-presek (za obodne grede). Sadejstvujuća širina ploče beffb_{eff} određuje se prema izrazu: beff=bw+∑beff,i≤bb_{eff} = b_w + \sum b_{eff,i} \le b gde je bwb_w širina rebra grede, a beff,ib_{eff,i} širina dela pritisnute pojasne ploče sa svake strane rebra.


1.2. Horizontalni serklaži

Horizontalni serklaži su armiranobetonski elementi koji se obavezno izvode na vrhu svih nosećih zidova (u nivou međuspratne konstrukcije), kao i na slobodnim krajevima zabatnih zidova.

+---------------------------------------------------+  <-- Monolitna ploča / Serklaž
|=============== Horizontalni serklaž =============|
+---------------------------------------------------+
|               |                   |               |
|  Zid od       |   Vertikalni      |   Zid od      |
|  opeke/bloka  |   serklaž         |  opeke/bloka  |
|               |                   |               |

Uloga horizontalnih serklaža

  1. Povezivanje zidova: Povezuju vertikalne noseće zidove u krutu kutijastu celinu.
  2. Prijem zatežućih sila: Zidani zidovi imaju veliku čvrstoću na pritisak, ali izuzetno malu na zatezanje. Serklaži preuzimaju zatežuće sile usled seizmičkih potresa i neravnomernog sleganja temeljnog tla.
  3. Ravnomeran prenos opterećenja: Deluju kao ležišne grede ispod međuspratnih konstrukcija i sprečavaju lokalno drobljenje zida ispod oslonaca ploča ili greda.

Konstruktivna pravila za serklaže

  • Širina: Jednaka je širini zida na kom se nalazi (npr. d=25 cmd = 25 \text{ cm} ili 38 cm38 \text{ cm}). U slučaju primene termo-blokova, serklaž se može suziti sa spoljašnje strane za 5−10 cm5-10 \text{ cm} radi postavljanja termoizolacije (npr. kombi-ploča ili EPS) kako bi se sprečio toplotni most.
  • Visina: Jednaka je debljini međuspratne ploče, ali ne manje od 15 cm15 \text{ cm} do 20 cm20 \text{ cm}.
  • Armiranje: Obavezno podužno armiranje sa najmanje 4ϕ10 mm4\phi10 \text{ mm} ili 4ϕ12 mm4\phi12 \text{ mm} (čelik B500B), uz poprečne uzengije ϕ6 mm\phi6 \text{ mm} ili ϕ8 mm\phi8 \text{ mm} na razmaku od 15 cm15 \text{ cm} do 20 cm20 \text{ cm} (u seizmičkim zonama razmak uzengija se zgušnjava na 10 cm10 \text{ cm} pri uglovima i ukštanjima zidova).

2. Klasifikacija monolitnih armiranobetonskih ploča

Monolitne armiranobetonske ploče su površinski nosači (kod kojih je debljina hdh_d znatno manja od ostale dve dimenzije u ravnini LxL_x i LyL_y) koji se betoniraju direktno na gradilištu u prethodno postavljenoj oplati.

       ┌───────────────────────────────────────────────┐
       │   MONOLITNE ARMIRANOBETONSKIE PLOČE          │
       └───────────────────────┬───────────────────────┘
                               │
         ┌─────────────────────┴─────────────────────┐
         ▼                                           ▼
┌─────────────────────────┐               ┌─────────────────────────┐
│ JEDNOOSNO NAPREGNUTE    │               │ DVOOSNO NAPREGNUTE      │
│ (Prenos u 1 pravcu)     │               │ (Krstasto/2 pravca)     │
└────────┬────────────────┘               └────────┬────────────────┘
         │                                         │
         ├── Ravne pune ploče                      ├── Krstastoarmirane pune ploče
         ├── Rebraste ploče                        ├── Pečurkaste (bez grede)
         └── Sitnorebraste ploče                   └── Kasetirane (vafli) ploče

2.1. Klasifikacija prema načinu prenošenja opterećenja

  1. Jednoosno napregnute (armirane) ploče: Opterećenje prenosite isključivo ili dominantno u jednom pravcu (upravno na oslonce).
    • Primenjuju se kada je ploča oslonjena na dva paralelna zida/grede, ili kada je odnos stranica pravougaonog polja veći od 2: LyLx>2.0\frac{L_y}{L_x} > 2.0
  2. Dvoosno (krstasto) napregnute ploče: Opterećenje prenose u dva međusobno upravna pravca ka osloncima na sve četiri strane polja.
    • Primenjuju se kada je odnos stranica polja: LyLx≤2.0\frac{L_y}{L_x} \le 2.0

2.2. Sintetički pregled konstruktivnih tipova monolitnih ploča

Tip ploče Uobičajeni rasponi (LL) Orijentaciona debljina/visina Glavne prednosti Tipična primena
Ravne pune ploče (jednosmerne) 2.0−4.5 m2.0 - 4.5 \text{ m} hd≈L30−L35≥8 cmh_d \approx \frac{L}{30} - \frac{L}{35} \ge 8 \text{ cm} Jednostavna oplata, odlična zvučna izolacija Stambene i poslovne zgrade manjeg raspona
Krstastoarmirane ploče 4.0−7.0 m4.0 - 7.0 \text{ m} hd≈Lmin35−Lmin40≥10 cmh_d \approx \frac{L_{min}}{35} - \frac{L_{min}}{40} \ge 10 \text{ cm} Manji momenti u odnosu na jednosmerne, ujednačeni ugibi Objekti sa kvadratnom ili pravougaonom raster mrežom
Rebraste ploče 6.0−9.0 m6.0 - 9.0 \text{ m} H≈L20−L25H \approx \frac{L}{20} - \frac{L}{25} Znatno manja sopstvena težina Industrijske hale, magacini, veći rasponi
Sitnorebraste ploče 4.0−7.0 m4.0 - 7.0 \text{ m} H≈L20−L22H \approx \frac{L}{20} - \frac{L}{22} Može se izvoditi sa lakom ispunom, dobra termo-izolacija Međuetažne konstrukcije u visokogradnji
Pečurkaste ploče 6.0−9.0 m6.0 - 9.0 \text{ m} hd≈L30≥15 cmh_d \approx \frac{L}{30} \ge 15 \text{ cm} Čista visina etaže (bez greda), fleksibilna organizacija prostora Podzemne garaže, robne kuće, javni objekti
Kasetirane ploče 8.0−15.0 m8.0 - 15.0 \text{ m} H≈L20−L25H \approx \frac{L}{20} - \frac{L}{25} Velika krutost, izuzetan vizuelni/arhitektonski izgled Dvorane, holovi, kongresni centri

3. Ravne, rebraste i sitnorebraste ploče

3.1. Ravne pune monolitne ploče

Ravne pune ploče su armiranobetonske ploče konstantne debljine hdh_d po čitavoj površini.

       q [kN/m²]  ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓
     ┌───────────────────────────────────────────────────┐ ───
     │ •  •  •  •  •  •  •  •  •  •  •  •  •  •  •  •  • │  │ hd (debljina ploče)
     │===================================================│ ─── (glavna armatura)
     └───────────────────────────────────────────────────┘
       ▲ (oslonac)                                    ▲ (oslonac)
       |<---------------------- L -------------------->|

Konstruktivni detalji:

  • Minimalne debljine ploča (hd,min⁡h_{d,\min}):
    • Za krovne ploče bez saobraćaja: hd,min⁡=7 cmh_{d,\min} = 7 \text{ cm}
    • Za međuspratne ploče stambenih objekata: hd,min⁡=10 cmh_{d,\min} = 10 \text{ cm}
    • Za ploče izložene vozilima (garaže): hd,min⁡=12 cmh_{d,\min} = 12 \text{ cm}
    • Za konzolne ploče: hd,min⁡=8 cmh_{d,\min} = 8 \text{ cm}

Armiranje jednosmernih punih ploča:

Sastoji se od dva sloja armature koji obrazuju mrežu:

  1. Glavna nosiva armatura: Postavlja se u pravcu raspona (u donjoj zoni u polju za prijem zatežućih napona usled pozitivnog momenta MxM_x).
  2. Podeona (razdelna) armatura: Postavlja se upravno na glavnu armaturu. Njena uloga je da pripremi prenos lokalnih opterećenja, osigura položaj glavne armature i primi napone usled skupljanja i širenja betona. Usvaja se u iznosu od najmanje 20%20\% poprečnog preseka glavne armature: Aas,pod≥0.20⋅Aas,glavnaA_{as,pod} \ge 0.20 \cdot A_{as,glavna}

3.2. Rebraste ploče

Kada se rasponi ploče povećaju preko 5 m5 \text{ m}, ravne pune ploče postaju neracionalne zbog velike sopstvene težine. Tada se betonski presek u zategnutoj zoni (ispod neutralne ose) uklanja, a beton se ostavlja samo u rebrima gde se smešta glavna armatura.

      |<--- b1 --->|      |<--- b1 --->|
      ┌────────────┬──────┬────────────┐ ─── hf (gornja pritisnuta ploča)
      │            │      │            │ ───
      └──────┐     │      └──────┐     │
             │ bw  │             │ bw  │ ─── H (ukupna visina)
             └─────┘             └─────┘ ───
             |<--->|             |<--->|

Elementi rebraste ploče:

  1. Gornja (pritisnuta) ploča / prirubnica: Debljine hf=4 do 7 cmh_f = 4 \text{ do } 7 \text{ cm}. Prijatno nosi pritisak i poprečno prenosi opterećenje do rebara.
  2. Rebra (nosiva rebra): Širine bw=8 do 15 cmb_w = 8 \text{ do } 15 \text{ cm}, postavljenim na osnom razmaku b1≤150 cmb_1 \le 150 \text{ cm}.
  3. Poprečna rebra za ukrućenje: Izvode se kod raspona L>6 mL > 6 \text{ m} radi sprečavanja bočnog izvijanja nosivih rebara i ravnomerne raspodele opterećenja. Za raspone od 6−9 m6-9 \text{ m} izvodi se jedno poprečno rebro u sredini raspona, a za L>9 mL > 9 \text{ m} dva poprečna rebra u trećinama raspona.

3.3. Sitnorebraste ploče

Sitnorebraste ploče predstavljaju varijantu rebrastih ploča kod kojih je osni razmak rebara manji ili jednak 60 cm60 \text{ cm} (b1≤60 cmb_1 \le 60 \text{ cm}), a širina rebara bw≥5 cmb_w \ge 5 \text{ cm}.

        Gornja monolitna ploča (hf >= 4-5 cm)
     ┌───────────────────────────────────────────────┐
     │▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒▒│
     ├───┬───────────────────────┬───┬───────────────┤
     │   │                       │   │               │
     │ R │  Ispuna (Šuplja opeka │ R │ Ispuna (EPS/  │
     │ e │  ili glineni blok)    │ e │ keramički     │
     │ b │                       │ b │ blok)         │
     │ r │                       │ r │               │
     │ o │                       │ o │               │
     └───┴───────────────────────└───┴───────────────┘
     |<------- e <= 60 cm ------>|

Karakteristike sitnorebrastih konstrukcija:

  • Punjenje (ispuna): Prostor između rebara obično se ispunjava lakim elementima (šuplji blokovi od pečene gline, šuplji betonski blokovi ili elementi od ekspandiranog polistirena - EPS-a). Ispuna služi kao ostavljena oplata, ali ima i izuzetnu ulogu u zvučnoj i toplotnoj izolaciji međuspratne konstrukcije.
  • Geometrijski uslovi:
    • Debljina gornje betonirane ploče: hf≥4 cmh_f \ge 4 \text{ cm} (ili 110\frac{1}{10} razmaka između rebara).
    • Ukupna visina konstrukcije: H≥L22H \ge \frac{L}{22}.
  • Postupak izvođenja:
    1. Postavljanje privremene podgrade i opremnih gredica/daski pod dnom rebara.
    2. Slaganje uložaka (blokova ispune) na definisanom razmaku.
    3. Postavljanje armaturnih košića u prostore rebara i armaturne mreže u gornju ploču.
    4. Monolitizacija – betoniranje rebara i gornje ploče u jednom kontinualnom dahu.

4. Krstastoarmirane, pečurkaste i kasetirane ploče

Kada prostorna organizacija zahteva pokrivanje većih površina bez unutrašnjih nosećih zidova, koriste se kompleksniji sistemi monolitnih ploča koji opterećenje prenose dvoosno.

4.1. Krstastoarmirane ploče

Krstastoarmirane ploče su pune ploče oslonjene duž celog obima na četiri grede ili noseća zida.

                    Noseća greda / zid (strana Ly)
               ┌─────────────────────────────────────┐
               │                                     │
               │        ▲ My (moment u y-pravcu)     │
    Noseća     │        │                            │     Noseća
    greda      │  Mx ◄──┼──►                         │     greda
  (strana Lx)  │        │                            │   (strana Lx)
               │        ▼                            │
               │                                     │
               └─────────────────────────────────────┘
                    Noseća greda / zid (strana Ly)

Statički rad i raspodela opterećenja:

Ukupno ravnomerno raspodeljeno opterećenje q[kN/m2]q [\text{kN/m}^2] deli se na dva pravca: q=qx+qyq = q_x + q_y

Iz uslova jednakosti ugiba u sredini ukrštanih traka ploče jednakih krutosti dobija se odnos raspodele opterećenja: qxqy=(LyLx)4\frac{q_x}{q_y} = \left( \frac{L_y}{L_x} \right)^4

  • Ako je Lx=LyL_x = L_y (kvadratno polje), opterećenje se deli tačno po pola: qx=qy=0.5⋅qq_x = q_y = 0.5 \cdot q.
  • Ako je Ly/Lx=2.0L_y / L_x = 2.0, izraz daje qx/qy=16q_x / q_y = 16, što znači da preko 94%94\% opterećenja nosi kraći raspon (LxL_x). Zato se ploče sa Ly/Lx>2L_y/L_x > 2 proračunavaju kao jednosmerne.

Pravila armiranja:

  • Glavna armatura u kraćem rasponu (LxL_x) uvek se postavlja u donjem sloju (bliže zategnutoj ivici betona) jer preuzima veći moment savijanja (Mx>MyM_x > M_y).
  • Armatura u dužem rasponu (LyL_y) postavlja se iznad armature kraćeg raspona.

4.2. Pečurkaste ploče (Flat Slabs)

Pečurkaste ploče su armiranobetonske ploče konstantne ili promenljive debljine koje se direktno oslanjaju na stubove, bez posredstva nosivih greda ili zidova.

          Debela monolitna AB ploča (hd)
     ===============================================
               /                         \
              /    Kapitel stuba (levak)  \
             /                             \
             └──────────────┬──────────────┘
                            │  Stub (D ili B)
                            │

Problem proboja (Punching Shear) i konstrukciona rešenja

Najkritičnije mesto u pečurkastoj ploči je spoj sa stubom, gde usled velikih koncentracija poprečnih sila može doći do “proboja” stuba kroz ploču. Napon smicanja usled proboja proverava se na kritičnom obimu u1u_1 na udaljenosti 2.0⋅d2.0 \cdot d od lica stuba: τEd=β⋅VEdu1⋅d≤vRd,c\tau_{Ed} = \frac{\beta \cdot V_{Ed}}{u_1 \cdot d} \le v_{Rd,c} gde je VEdV_{Ed} transverzikalna sila proboja, u1u_1 obim kritičnog preseka, dd korisna visina ploče, a β\beta faktor ekscentričnosti opterećenja.

Da bi se sprečio proboj i smanjili negativni momenti iznad stubova, primenjuju se tri rešenja:

  1. Ploče sa kapitelom (proširenjem stuba): Stub se pri vrhu širi u obliku piramide ili kupe pod uglom od 45∘45^\circ.
  2. Ploče sa ojačanjem (drop panels): Ploča se iznad stuba lokalno podebljava.
  3. Kombinovano (kapitel + ojačanje): Za izuzetno velika opterećenja.
  4. Ploče sa specijalnom armaturom protiv proboja: Izvođenje ploča konstantne debljine uz ugradnju armaturnih dvoglavih moždanika ili uzengija iznad stubova.
Oblici oslanjanja pečurkaste ploče na stub:

a) Ravno (sa armaturom protiv proboja)     b) Sa kapitelom stuba
   =============================              =============================
               │ │                                       /           \
               │ │                                      /             \
                                                       └──────┬──────┘
                                                              │ │

c) Sa ojačanom pločom (Drop Panel)         d) Kombinovano (Kapitel + Drop Panel)
   ===========┌─────┐===========              ===========┌───────────┐===========
              │     │                                    │ /       \ │
              └──┬──┘                                    └─└───┬───┘─┘
                 │ │                                           │ │

4.3. Kasetirane (Vafli) ploče

Kasetirane ploče su dvoosno rebraste ploče kod kojih se nosiva rebra ukrštaju u dva međusobno upravna pravca pod uglom od 90∘90^\circ. Praznine između rebara čine udubljenja koja nazivamo kasete ili vafli.

Pogled odozdo (tlocrt kaseta):
┌───────┬───────┬───────┬───────┐
│       │       │       │       │
│Kaseta │ Rebro │Kaseta │ Rebro │
│       │       │       │       │
├───────┼───────┼───────┼───────┤
│ Rebro │ Rebro │ Rebro │ Rebro │
├───────┼───────┼───────┼───────┤
│       │       │       │       │
│Kaseta │ Rebro │Kaseta │ Rebro │
│       │       │       │       │
└───────┴───────┴───────┴───────┘

Tehnologija izvođenja i konstruktivna obrada:

  • Formiranje kaseta: Kasete se formiraju pomoću višekratno upotrebljivih kalupa od plastike, poliestera ili metala (vafli-kalupi) koji se uklanjaju nakon očvršćavanja betona.
  • Raster rebara: Razmak rebara u oba pravca obično iznosi od 80 cm80 \text{ cm} do 150 cm150 \text{ cm}, sa debljinom rebara od 10−20 cm10-20 \text{ cm}.
  • Punjenje iznad stubova: Na mestima oslanjanja na stubove, kasete se ne stavljaju, već se izliva puno betonsko polje radi preuzimanja velikih momenata savijanja i transverzikalnih sila (sprečavanje proboja).

5. Komparativna analiza monolitnih međuspratnih konstrukcija

Prilikom projektovanja objekta, izbor adekvatnog tipa monolitne ploče direktno utiče na potrošnju betona i armature, kompleksnost oplate, spratnu visinu i ukupnu ekonomičnost.

Uporedni opseg raspona razmatranih monolitnih ploča:

Ravne pune ploče:     |==== 2-4.5m ====│
Krstastoarmirane:        |====== 4-7m ======|
Sitnorebraste:           |====== 4-7m ======|
Rebraste:                     |======== 6-9m ========|
Pečurkaste:                   |======== 6-9m ========|
Kasetirane:                            |============ 8-15m ============|
                      +---+---+---+---+---+---+---+---+---+---+---+---+
                      2   3   4   5   6   7   8   9  10  11  12  13  14  15 [m]
Tip ploče Potrošnja betona Potrošnja armature Složenost oplate Zvučna izolacija Primarna prednost
Puna ravna ploča Visoka Umerena Izuzetno niska (ravne table) Izvanredna (velika masa) Najbrža i najjeftinija izrada oplate
Sitnorebrasta (sa ispunom) Niska Umerena Niska do umerena Vrlo dobra Toplotna izolacija, mala masa
Rebrasta ploča Mala Povećana Srednja do visoka Slabija Veliki premošćujući rasponi
Pečurkasta ploča Srednja Visoka (zona iznad stuba) Niska (ako nema kapitela) Dobra Manja spratna visina, bez greda
Kasetirana ploča Mala Povećana Visoka (specijalni kalupi) Umerena Izuzetni rasponi bez stubova, estetika

6. Praktične napomene za projektovanje i izvođenje

  1. Zaštitni sloj betona do armature (cnomc_{nom}):
    • Za unutrašnje ploče u suvoj sredini: cnom≥20 mmc_{nom} \ge 20 \text{ mm}.
    • Za spoljašnje grede/serklaže izložene vremenskim uticajima: cnom≥30 do 35 mmc_{nom} \ge 30 \text{ do } 35 \text{ mm}.
  2. Nega fresh (svežeg) betona:
    • Monolitne ploče imaju veliku izloženu površinu u odnosu na zapreminu, što dovodi do brzog isparavanja vode. Neophodno je vlaženje betona vodiom ili prekrivanje folijama/hemikalijama za negu najmanje 7 dana nakon betoniranja kako bi se sprečile prsline od skupljanja.
  3. Redosled skidanja oplate (razupiranje):
    • Vertikalne stranice greda i serklaža se mogu skinuti nakon 2−32-3 dana.
    • Donja oplata ploča manjih raspona skida se nakon 1414 dana.
    • Oplata nosivih greda i ploča velikih raspona skida se tek nakon 2828 dana (ili kada beton dostigne najmanje 70−80%70-80\% projektovane čvrstoće pri pritisku).

Summarized Checklist za ispit

  • Znati osnovne razlike u ulozi i dimenzionisanju između grede (prijem savijanja) i serklaža (uokvirivanje i seizmička krutost).
  • Znati granicni odnos stranica za klasifikaciju ploča: LyLx>2.0\frac{L_y}{L_x} > 2.0 (jednosmerne) vs. LyLx≤2.0\frac{L_y}{L_x} \le 2.0 (dvoosne).
  • Poznavati minimalne debljine ravnih punih ploča (hd,min⁡=7,8,10,12 cmh_{d,\min} = 7, 8, 10, 12 \text{ cm}).
  • Razumeti pojam i ulogu gornje pritisnute ploče kod rebrastih i sitnorebrastih konstrukcija (hf≥4−5 cmh_f \ge 4-5 \text{ cm}).
  • Umeti nacrtati i objasniti spoj stuba i pečurkaste ploče sa kapitelom i proračunski problem proboja (τEd\tau_{Ed}).
  • Razumeti ulogu i položaj glavne naspram podeone armature kod jednosmerno i krstasto armiranih ploča.