Geodetske mreže i metode nivelmana

2. godina Geodezija Tema 03 3 min čitanja

Geodetske mreže i metode nivelmana

Ovaj nastavni materijal obrađuje osnove visinskog premera, klasifikaciju metoda nivelmana, instrumentaciju i principe indirektnog merenja dužina, neophodne za inženjersku praksu u građevinarstvu.


1. Položajne i visinske mreže

Geodetske mreže predstavljaju skup tačaka čiji su položaj i visina određeni merenjima visokog stepena tačnosti.

  • Položajne (horizontalne) mreže: Služe za određivanje dvodimenzionalnih koordinata (X,Y)(X, Y) ili (N,E)(N, E) u državnom koordinatnom sistemu. Koriste se kao osnova za sve radove na iskolčavanju objekata i izradi planova.
  • Visinske (vertikalne) mreže: Služe za određivanje treće dimenzije — nadmorske visine (HH). Visinska mreža se oslanja na nultu nivojsku površinu (geoid), koja se aproksimira srednjim nivoom mora.

2. Klasifikacija metoda nivelmana

Nivelman je skup geodetskih metoda za određivanje visinskih razlika (Δh\Delta h) između tačaka na terenu.

Metoda Princip rada Primena
Geometrijski Horizontalna vizura (nivelir + letve) Najpreciznija metoda, građevinski radovi
Trigonometrijski Vertikalni uglovi i kose dužine Brdovit teren, veća rastojanja
Barometrijski Razlika atmosferskog pritiska Rekognosciranje terena
Hidrostatički Princip spojenih sudova Precizna merenja u tunelima/objektima
GNSS nivelman Satelitsko određivanje visina Globalno pozicioniranje

3. Princip geometrijskog nivelmana iz sredine

Ovo je najčešća metoda u građevinarstvu zbog eliminacije sistematskih grešaka (npr. greška usled nekorektne horizontalnosti vizurne ose).

Postupak:

  1. Instrument (nivelir) se postavlja na približno sredini između tačaka AA i BB.
  2. Na tačkama se postavljaju vertikalne nivelmanske letve.
  3. Vrši se očitavanje zadnje letve (zz) na tački AA i prednje letve (pp) na tački BB.

Proračun:

Visinska razlika se dobija kao: ΔhAB=z−p\Delta h_{AB} = z - p

Visina nepoznate tačke BB (HBH_B) u odnosu na poznatu tačku AA (HAH_A): HB=HA+ΔhAB=HA+(z−p)H_B = H_A + \Delta h_{AB} = H_A + (z - p)

  • Ako je ΔhAB>0\Delta h_{AB} > 0, tačka BB je viša od tačke AA.
  • Ako je ΔhAB<0\Delta h_{AB} < 0, tačka BB je niža od tačke AA.

4. Konstrukcija i delovi nivelira

Nivelir je optički instrument čija je osnovna funkcija uspostavljanje horizontalne vizurne ravni.

Ključni delovi:

  • Durbin: Optički sistem za viziranje.
  • Cevasta libela (CL): Služi za dovođenje vizurne ose u horizontalan položaj.
  • Elevacioni zavrtanj: Omogućava fino naginjanje durbina radi centriranja mehurića libele.
  • Glavna osovina (Go): Osa rotacije instrumenta oko koje se durbin obrće.
  • Kompenzator: Kod automatskih nivelira, automatski dovodi vizurnu osu u horizontalan položaj nakon grubog horizontisanja.

Geometrijski uslov: Vizurna osa durbina mora biti paralelna sa osom cevaste libele.


5. Indirektno merenje dužina

Pored određivanja visina, nivelir se može koristiti za indirektno merenje horizontalnih dužina pomoću končanica na durbinu.

Princip:

Na durbinu se nalaze tri horizontalne crte: gornja (gg), srednja i donja (dd). Broj podelaka na letvi između gornje i donje crte (g−dg - d) direktno je proporcionalan udaljenosti instrumenta od letve.

Formula:

Za horizontalnu vizuru (α=0∘\alpha = 0^\circ): D=k⋅(g−d)D = k \cdot (g - d)

Gde su:

  • DD — Horizontalna dužina [m][\text{m}]
  • kk — Konstanta daljinomera (standardno k=100k = 100)
  • (g−d)(g - d) — Razlika očitavanja na letvi [m][\text{m}]

Praktična napomena: Ako vizura nije horizontalna (ugao α≠0∘\alpha \neq 0^\circ), primenjuje se redukcija: D=100⋅(g−d)⋅cos⁡2(α)D = 100 \cdot (g - d) \cdot \cos^2(\alpha)


Izvori: TEMA 5, VISION PAKET 2/5, VISION PAKET 5/5.